Sudska praksa
Izdvojeno iz našeg rada.
Izdvojeni primjeri iz našeg rada, razvrstani po granama prava. Posebnu dubinu imamo u radnom pravu, gdje kroz zastupanje, predavanja i stručne radove pratimo svaku izmjenu Zakona o radu. Svaki slučaj prikazuje pravno pitanje, ocjenu i ishod.
- Istaknuta odluka Radno pravo
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika postoji samo ako radnik i nakon upozorenja ponovno krši obveze iz radnog odnosa
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika opravdan je tek ako radnik i nakon pisanog upozorenja ponovno krši obveze iz radnog odnosa. Kada je radnik i nakon upozorenja te više od godinu dana nastavio s neispunjavanjem planiranih ciljeva, sud je ocijenio otkaz opravdanim.
Pročitajte više → - Istaknuta odluka Radno pravo
Poslovno uvjetovani otkaz i autonomija poslodavca u organizaciji rada
Poslodavac ima autonomno pravo organizirati rad radi boljih poslovnih rezultata, pa je ukidanje radnog mjesta zbog gospodarsko-organizacijskih razloga valjan temelj poslovno uvjetovanog otkaza. Sud ne preispituje samu poslovnu odluku, nego postojanje opravdanog razloga i pravilnu primjenu socijalnih kriterija pri odabiru radnika.
Pročitajte više → - Istaknuta odluka Radno pravo
Naknada plaće ne pripada preko otkaznog roka nakon zakonitog otkaza
Radnik ne može potraživati naknadu plaće nakon isteka otkaznog roka kada je otkaz u posebnom postupku utvrđen zakonitim. Prigovori činjenične naravi kojima se osporavaju utvrđenja nižih sudova ne mogu se iznositi u reviziji, pa je revizija radnika odbijena kao neosnovana.
Pročitajte više → - Radno pravo
Uzastopni ugovori na određeno za poslove kontinuirane potrebe
Kada su uzastopni ugovori o radu na određeno (i njihovi dodaci) sklopljeni za poslove za koje postoji kontinuirana potreba, a naznačeni objektivni razlog za ograničeno trajanje zapravo ne postoji, radi se o radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Sud može utvrditi postojanje ugovora o radu na neodređeno, naložiti izdavanje potvrde i vraćanje radnika na rad.
Pročitajte više → - Radno pravo
Vraćanje na mandatno radno mjesto nakon opoziva s funkcije
Sud ne može naložiti vraćanje radnika na mandatno (voditeljsko) radno mjesto kada je radnik ranije opozvan s te funkcije, odluku o opozivu nije pobijao, a uvjet za obavljanje poslova tog radnog mjesta je imenovanje od strane uprave poslodavca. U takvoj situaciji ne postoje pretpostavke za restituciju na to konkretno radno mjesto.
Pročitajte više → - Radno pravo
Navođenje kriterija socijalnog odabira u obrazloženju poslovno uvjetovanog otkaza
Poslodavac koji poslovno uvjetovano otkazuje ugovor o radu nije dužan u pisanom obrazloženju odluke o otkazu izrijekom navesti koji su konkretni kriteriji socijalnog odabira bili odlučujući ni tko čini usporednu skupinu radnika. Dovoljno je da je te kriterije razmotrio i primijenio te da se to utvrdi u postupku – izostanak njihova navođenja u samoj odluci o otkazu ne čini otkaz nedopuštenim.
Pročitajte više → - Radno pravo
Vraćanje na rad nakon nedopuštenog otkaza i stvarno obavljano radno mjesto
Kada je utvrđeno da je otkaz nedopušten, pravo na vraćanje na rad odnosi se na radno mjesto na kojem je radnik stvarno radio, a ne nužno na ono navedeno u pisanom ugovoru o radu. Ako je radnik faktično obavljao poslove drugog radnog mjesta (temeljem usmenog ugovora), ne može osnovano zahtijevati vraćanje na radno mjesto za koje nema sklopljen ugovor i čije poslove nikada nije obavljao.
Pročitajte više → - Radno pravo
Povrat troškova obrazovanja radnika koji ubrzo otkaže ugovor
Ugovorna odredba (uz primjenu pravilnika o radu) kojom se radnik obvezuje poslodavcu nadoknaditi troškove stručnog usavršavanja u slučaju otkaza nije sama po sebi ništetna. Kada je radnik radio svega osam mjeseci, u tom razdoblju bio poslan na tri edukacije o trošku poslodavca te je ubrzo nakon zadnje dao otkaz i prešao konkurentu, takva odredba nije protivna moralu ni slobodi rada – poslodavac ima pravo na povrat troškova.
Pročitajte više → - Obvezno pravo
Nema prijeboja ni ispunjenja tražbine iz ništetnog ugovora
Tražbina iz ugovora koji je pravomoćno utvrđen ništetnim ne može se upotrijebiti za prijeboj niti se može zahtijevati njezino ispunjenje. Strana koja je na temelju ništetnog ugovora pružila uslugu koju nije moguće vratiti ima pravo samo na novčanu protuvrijednost prema tržišnim cijenama, ali je dužna tu vrijednost i dokazati.
Pročitajte više → - Radno pravo
Poslovno uvjetovani otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora i dokazivanje razloga
Kod poslovno uvjetovanog otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora teret dokaza postojanja opravdanog razloga je na poslodavcu. Ako poslodavac ne dokaže stvarne gospodarske, tehničke ili organizacijske razloge za ukidanje radnog mjesta, a istodobno zapošljava druge radnike na mjesta koja radnik ispunjava, ne stoji tvrdnja da nema odgovarajućeg radnog mjesta – otkaz je nedopušten.
Pročitajte više → - Radno pravo
Otkaz bez savjetovanja s radničkim vijećem: ništetnost ili nedopuštenost i sudski raskid
Iako Zakon o radu propisuje ništetnost odluke donesene protivno obvezi savjetovanja s radničkim vijećem, ustaljena sudska praksa u tom slučaju prihvaća zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti (a ne ništetnosti) otkaza – oba termina kod otkaza imaju isti pravni učinak. Ako je otkaz već pravomoćno utvrđen nedopuštenim, nema osnove za dodatno utvrđenje ništetnosti. Kod sudskog raskida radni odnos prestaje s danom koji odredi sud prema okolnostima slučaja.
Pročitajte više → - Radno pravo
Suglasnost radničkog vijeća i kriteriji za socijalni odabir
Zaštita propisana za određene kategorije radnika kroz suglasnost radničkog vijeća pri otkazu (čl. 151. ZR) ne znači ujedno i prednost pri zadržavanju na radu po čl. 115. st. 2. ZR. Invaliditet radnika poslodavac može odrediti kao jedan od kriterija prednosti, no taj kriterij — kao i ostali — mora biti unaprijed određen i bodovan.
Pročitajte više → - Radno pravo
Teret dokaza prestanka potrebe za radom i rok za sudsku zaštitu
Kod poslovno uvjetovanog otkaza teret dokaza opravdanog razloga je na poslodavcu: ako ne dokaže da je stvarno prestala potreba za radnikovim radom (npr. dostavom odluke o ukidanju radnog mjesta), otkaz je nedopušten. Rok od 15 dana za zaštitu prava teče od dana primitka odluke o otkazu, a ne od ranije obavijesti.
Pročitajte više → - Radno pravo
Isplata plaće temeljem nedopuštene odluke o otkazu ugovora o radu - prestanak obrta
Prestanak obrta ne oslobađa vlasnicu obveze isplate plaće radniku kojem je ugovor o radu otkazan nedopuštenom odlukom. Kao fizička osoba ona ostaje dužna isplatiti plaću sve do dana sudskog raskida ugovora o radu, bez obzira na to što obrt više ne postoji.
Pročitajte više → - Radno pravo
Izvanredni otkaz ugovora o radu - teška povreda obveze iz radnog odnosa
Verbalni i fizički sukob radnika pred drugim radnicima može predstavljati tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. U takvom slučaju poslodavac ima opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, a privatne okolnosti poput poremećenih bračnih odnosa na to ne utječu.
Pročitajte više → - Radno pravo
Naknada štete radi povrede prava osobnosti zbog povrede dostojanstva, časti i ugleda radnika
Kada nadređeni svojim postupcima stvore atmosferu ponižavanja, maltretiranja i verbalnog šikaniranja prema radnici, riječ je o povredi prava osobnosti - dostojanstva, časti i ugleda. Sud je u takvom slučaju prihvatio tužbeni zahtjev radnice i naložio isplatu naknade pretrpljene štete.
Pročitajte više → - Radno pravo
Otkaz ugovora - primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Opoziv člana uprave odlukom skupštine društva valjan je dok se sudskom odlukom ne utvrdi suprotno i ne dira u odredbe ugovora sklopljenog s društvom. Zbog toga sud u sporu o radnopravnom statusu direktora ne može poslodavcu naložiti da opozvanog direktora vrati na to mjesto.
Pročitajte više → - Radno pravo
Otpremnina u slučaju prestanka ugovora o radu sudskim raskidom
Radnik ima pravo na otpremninu i kada ugovor o radu prestane sudskim raskidom, ali samo ako mu to pravo pripada temeljem nekog autonomnog izvora prava, poput kolektivnog ugovora poslodavca. Ključno je da kolektivni ugovor pravo na otpremninu ne isključuje za slučaj sudskog raskida.
Pročitajte više → - Radno pravo
Postupak prije otkazivanja - izostanak obveze poslodavca na pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa u slučaju postojanja kaznene presude
Sud je ocijenio da promjene tužiteljeva radnog mjesta i funkcije tijekom vremena, kao ni činjenica da kazneno djelo nije počinjeno upravo na poslovima određenima otkazanim ugovorom, ne utječu na odlučnu okolnost. Bitno je da je radnik povrede počinio u svezi s istim poslodavcem i za vrijeme trajanja radnog odnosa koji je bio reguliran nizom dodataka tom (otkazanom) ugovoru o radu.
Pročitajte više → - Radno pravo
Postupak prije otkazivanja - poslodavac ne čini propust u postupku otkazivanja ugovora o radu
Poslodavac ne čini propust u postupku otkazivanja ugovora o radu ako radnika prethodno pisano ne upozori na ponašanje ili propust koji ni inače nije prihvatljiv prema pravnim i moralnim standardima života u zajednici. U konkretnom slučaju radnica je kolegici tijekom službenog putovanja iz ručne torbice otuđila novac.
Pročitajte više → - Radno pravo
Primjena instituta najpovoljnijeg prava
Institut najpovoljnijeg prava iz članka 12. Zakona o radu pretpostavlja postojanje ugovora o radu i radnog odnosa. Kada je ugovor o radu prestao, a poslodavac i radnik su se naknadno drugačije dogovorili o visini otpremnine, takav sporazum predstavlja slobodno izraženu volju stranaka pa nema mjesta primjeni instituta najpovoljnijeg prava.
Pročitajte više → - Radno pravo
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
Kada radnik tužbom traži utvrđenje postojanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, ne radi se o sporu protiv odluke poslodavca kojom je povrijeđeno neko radnikovo pravo. Zato za dopuštenost tužbe nije odlučno je li se radnik prethodno obratio poslodavcu, već postoji li njegov pravni interes za tužbu na utvrđenje koju poslodavac osporava.
Pročitajte više → - Radno pravo
Upozorenje na obveze iz radnog odnosa - nedopuštenost sudske zaštite
Upozorenje poslodavca radniku na obveze iz radnog odnosa i na mogućnost otkaza nije odluka protiv koje bi radnik imao pravo na sudsku zaštitu. Riječ je o pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Pročitajte više → - Radno pravo
Vraćanje radnika na rad na odgovarajuće radno mjesto
Vraćanje radnika na rad na odgovarajuće poslove, a ne na točno određeno ranije radno mjesto koje je u međuvremenu ukinuto, ne predstavlja prekoračenje tužbenog zahtjeva ni arbitrarnost suda. U protivnom bi poslodavac ukidanjem radnih mjesta mogao onemogućiti vraćanje radnika i učiniti sudsku zaštitu neučinkovitom.
Pročitajte više → - Javna nabava
Objašnjenja dokumentacije
Time što je ponuditeljima putem elektroničke poruke poslao objašnjenje dokumentacije za nadmetanje, naručitelj nije doveo sudionike natječaja u neravnopravan položaj. Iako je takvo slanje objašnjenja putem e-maila bilo u suprotnosti sa zakonskom odredbom, ono nije moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite odluke.
Pročitajte više → - Javna nabava
Ulaganje žalbe
Ako sudionik postupka javne nabave nije izjavio žalbu u određenoj, prethodnoj fazi postupka, gubi pravo na žalbu u kasnijoj fazi vezano uz tu prethodnu fazu. Propust da se pravodobno stavi primjedba na ponude drugih ponuditelja znači da se ta primjedba kasnije više ne može isticati žalbom.
Pročitajte više → - Nasljedno pravo
Nužni dio
Kada je nužni nasljednik podnio tužbu radi utvrđenja povrede nužnog dijela zato što su mu drugi sunasljednici osporavali to pravo, premda ga ostavinski sud nije uputio na parnicu iako je to bio dužan, nasljednik koji u parnici uspije ovlašten je tražiti nužni dio od ostavinskog suda i nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.
Pročitajte više → - Obvezno pravo
Rok zastare
Zastarni rok za potraživanje naknade za pružene telefonske usluge između pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost iznosi tri godine, a ne godinu dana.
Pročitajte više → - Obvezno pravo
Sklapanje ugovora - prihvaćanje ponude
Ugovor je sklopljen kada se stranke suglase o bitnim sastojcima, odnosno kada ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu. Prihvaćanje ponude može se izraziti i konkludentnom radnjom, primjerice plaćanjem dijela cijene, ako iz takve radnje nedvojbeno proizlazi suglasnost o ukupnoj cijeni.
Pročitajte više → - Obvezno pravo
Uvjeti pobijanja
Da bi vjerovnik mogao pobijati pravnu radnju svoga dužnika, moraju biti ispunjene opće pretpostavke pobijanja: dospjelo potraživanje, dužnikova nedostatnost sredstava, postojanje pravne radnje poduzete na štetu vjerovnika i oštećenje vjerovnika. Riječ je o izvanstečajnom pobijanju po Zakonu o obveznim odnosima (actio Pauliana).
Pročitajte više → - Obvezno pravo
Zatezna kamata
Kod štete nastale uporabom prijevoznog sredstva koje podliježe obveznom osiguranju u prometu, zatezna kamata na iznos naknade štete za tuđu pomoć i njegu počinje teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, ako se oštećena osoba u mirnom postupku obrati osiguravajućem društvu sa svom potrebnom dokumentacijom.
Pročitajte više → - Nasljedno pravo
Odricanje u korist određenog nasljednika
Nasljednik koji je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku i dalje je dužan preuzeti ovršni postupak kao nasljednik ovršenika koji je tijekom postupka umro. Ustupanje nasljednog dijela ne oslobađa ga te procesne obveze.
Pročitajte više → - Nasljedno pravo
Oporučno nasljeđivanje
Pravo predstavljanja, prema kojem dio ostavine koji bi pripao prije umrlom potomku nasljeđuju njegovi potomci, primjenjuje se samo kod nasljeđivanja na temelju zakona, a ne i kod oporučnog nasljeđivanja. Kod oporuke je mjerodavna volja ostavitelja izražena u samoj oporuci.
Pročitajte više → - Ovršno pravo
Pravo na dom
Svatko ima pravo na štovanje svog doma, a javna vlast se u to pravo ne smije miješati osim pod zakonom propisanim uvjetima. Kada se ovrha provodi na nekretnini za koju ovršenik tvrdi da je njegov dom, na ovršeniku je teret dokazivanja da mu je ta nekretnina jedina i da mu predstavlja dom; bez takvog dokaza sud će njegove pravne lijekove odbiti.
Pročitajte više → - Ovršno pravo
Privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina
Privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina ne sprječava protivnika osiguranja da svoje nekretnine ipak otuđi dobrovoljnom raspoložbom. Učinak takve zabrane je u tome da predlagatelj osiguranja kasnije može predložiti ovrhu na toj nekretnini bez obzira na to što je u međuvremenu treća osoba na njoj stekla i uknjižila svoje pravo.
Pročitajte više → - Ovršno pravo
Rješenje o dosudi
Sadržaj rješenja o dosudi strogo je propisan zakonom. Ako sud u rješenju o dosudi precizno ne odredi da se nakon pravomoćnosti i nakon položene kupovnine u zemljišnu knjigu upisuje pravo vlasništva u korist kupca te da se brišu prava i tereti koji prestaju prodajom, čini bitnu povredu pravila postupka, jer je upravo to rješenje osnova na kojoj kupac stječe vlasništvo nekretnine slobodne od tereta.
Pročitajte više → - Ovršno pravo
Žalba nakon proteka roka
Protivnik osiguranja ovlašten je izjaviti žalbu nakon proteka roka protiv rješenja o osiguranju sve do dovršetka postupka osiguranja. Postupak osiguranja smatra se dovršenim onog trenutka kada se na temelju rješenja u zemljišnu knjigu upiše založno pravo, jer je upis zaloga posljednja provedena radnja osiguranja.
Pročitajte više → - Intelektualno vlasništvo
Privremena mjera - vjerojatnost povrede
Jedina pretpostavka za donošenje privremene mjere prema Zakonu o industrijskom dizajnu jest da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je njegovo pravo nositelja industrijskog dizajna povrijeđeno ili da postoji opasnost od povrede. Predlagatelj mora ukazati na vjerojatnost da protivnik proizvodom sličnim zaštićenom dizajnu vrijeđa njegovo isključivo pravo.
Pročitajte više → - Intelektualno vlasništvo
Tehničko unapređenje
Autor tehničkog unapređenja dužan je o njemu obavijestiti pravnu osobu u kojoj je zaposlen, ali ne isključivo tijelo zaduženo za tehnička unapređenja – obavijest može uputiti i direktoru ili drugoj ovlaštenoj osobi. Komu će obavijest uputiti ovisi o tome radi li se o tajnom izumu kod kojeg treba poduzeti mjere za očuvanje tajnosti.
Pročitajte više → - Nasljedno pravo
Prava nasljednika
Pravo tražiti raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju zbog neizvršavanja obveza imovinsko je pravo. Ako je primatelj uzdržavanja za života pokrenuo spor radi raskida takvog ugovora, njegovom smrću to pravo prelazi na nasljednike, koji kao pravni sljednici nastavljaju parnicu na istoj osnovi.
Pročitajte više → - Intelektualno vlasništvo
Zaštita žiga
Nositelj registriranog žiga ne čini povredu tuđeg žiga oponašanjem sve dok ima pravo upotrebljavati svoj žig za označavanje vlastitih proizvoda. O poništaju rješenja o pravu na žig odlučuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo, pa je tužbeni zahtjev zbog povrede žiga neosnovan dok takvo rješenje ostaje na snazi.
Pročitajte više → - Intelektualno vlasništvo
Presumpcija autorstva
Fotograf koji nije naveden kao autor na primjercima fotografskog djela svoje autorstvo može dokazivati i drugim sredstvima. Kao dokaz autorstva mogu poslužiti i negativi, odnosno dijapozitivi fotografije.
Pročitajte više → - Trgovačko pravo i pravo društava
Ispitivanje pretpostavki za upis u sudski registar
Pri ispitivanju jesu li ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud odlučuje s obzirom na činjenice koje opravdavaju upis u vrijeme upisa, i to ispitivanjem sadržaja isprava i postupka u kojem su donesene. Sud pritom nema mogućnost slobodne ocjene niti primjene drugih mjerila pri odlučivanju hoće li neki podatak upisati u sudski registar.
Pročitajte više → - Trgovačko pravo i pravo društava
Ništetnost ugovora o prijenosu poslovnog udjela
Izostanak navođenja radi li se o besplatnom ili naplatnom prijenosu poslovnog udjela ne čini ugovor o prijenosu ništetnim, jer to nisu nužni sastojci takvog ugovora prema Zakonu o trgovačkim društvima. Naknada koju je moguće naknadno utvrditi smatra se odredivom, pa ni ugovorena odrediva naknada ne dovodi do ništetnosti ugovora.
Pročitajte više → - Trgovačko pravo i pravo društava
Pobijanje odluka skupštine
Pobojnost odluke skupštine društva može se utvrđivati u sudskom postupku po podnesenoj tužbi za pobijanje, ali to ne mora biti tako. Pobojnu odluku skupštine članovi društva mogu staviti izvan snage i sami, donošenjem nove valjane skupštinske odluke na valjano sazvanoj skupštini, bez prethodnog sudskog poništenja ranije odluke.
Pročitajte više → - Trgovačko pravo i pravo društava
Privremeni upravitelj
Sud postavlja društvu privremenog upravitelja na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti kada broj članova uprave padne ispod najmanjeg broja određenog društvenim ugovorom, a zamjenici nisu određeni niti su članovi društva ili nadzorni odbor imenovali članove uprave koji nedostaju. Sud diskrecijski bira osobu, ali mora provjeriti ispunjava li ona zakonske i ugovorne uvjete te je li suglasna s imenovanjem.
Pročitajte više → - Trgovačko pravo i pravo društava
Sadržaj izjave o osnivanju društva
Osnivač društva može odluku o opozivu imenovanja člana uprave donijeti osobno, ali i putem punomoćnika na temelju specijalne punomoći ovjerene kod javnog bilježnika. Punomoć pritom mora izričito navoditi ovlaštenja punomoćnika, odnosno za koje je konkretne radnje opozivanja i imenovanja ovlašten.
Pročitajte više → - Radno pravo
Izvanredni otkaz
Poslodavac je dužan radniku dati poslove za koje je sklopio ugovor o radu te poštivati prava i dostojanstvo radnika. Ako je poslodavac sam izazvao sporno ponašanje radnika, trajno ga degradirajući i onemogućivši mu formalni način protivljenja nepravilnom postupanju, tada ponašanje radnika nema značenje osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.
Pročitajte više → - Radno pravo
Naknada štete zbog nekorištenja godišnjeg odmora
Radnik koji se prvi put zaposli stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće. Ako godišnji odmor nije koristio krivnjom poslodavca, radniku uz naknadu plaće pripada i naknada štete zbog povrede prava iz radnog odnosa.
Pročitajte više → - Radno pravo
Odgovornost poslodavca za štetu zbog ozljede na radu
Za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, neovisno o krivnji. Odgovornost se temelji na samoj činjenici da je šteta prouzročena, osim ako poslodavac dokaže da je šteta posljedica više sile, radnje samog oštećenog ili treće osobe.
Pročitajte više → - Radno pravo
Poslovno uvjetovani otkaz
Poslodavac ima autonomno pravo organizirati proces rada prema svojim potrebama te tehnološkim i gospodarskim mogućnostima. Smatra se da je prestala potreba za obavljanjem poslova radnika i kada su ti poslovi preraspoređeni na druge radnike, pa je u takvim okolnostima poslovno uvjetovani otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora opravdan.
Pročitajte više → - Stvarno pravo
Pravo vlasništva - stjecanje građenjem
Kada je graditelj nepošten, a vlasnik zemljišta pošten, vlasnik može tražiti da mu pripadne vlasništvo objekta uz naknadu njegove vrijednosti, da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta ili da graditelj objekt poruši. To pravo izbora traje tri godine od završetka gradnje; propusti li vlasnik taj rok, može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta, a graditelj postaje vlasnik objekta i zemljišta ispod njega te zemljišta koje služi njegovoj redovitoj upotrebi.
Pročitajte više → - Stvarno pravo
Smetanje posjeda
Za smetanje posjeda dovoljno je da počinitelj zna kako poduzetom radnjom smeta tuđi posjed. Nije, dakle, potrebna namjera nanošenja štete, već je dostatna počiniteljeva svijest o tome da svojim postupanjem zadire u tuđi posjed.
Pročitajte više → - Stvarno pravo
Zemljišnoknjižno pravo - vrste i predmet upisa - uknjižba - tabularna isprava - sadržaj
Zemljišnoknjižni sud ne može naložiti brisanje već provedenog upisa samo na temelju presude kojom je utvrđena nevaljanost pravnog posla na kojem se upis vlasništva temeljio. Da bi se brisanje provelo, takva presuda mora sadržavati i određeni nalog za promjenu, odnosno za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.
Pročitajte više → - Stvarno pravo
Zemljišnoknjižno pravo - vrste i predmet upisa - zabilježba
Postupak radi ispravka međe nije spor zbog kojeg bi zakon dopuštao upis zabilježbe u zemljišnu knjigu. Stoga se na nekretnini u odnosu na koju se traži zabilježba takav upis ne može provesti pozivom na odredbu članka 81. Zakona o zemljišnim knjigama.
Pročitajte više → - Stvarno pravo
Stvarno pravo
Pravo na namirenje iz založene nekretnine, do iznosa upisanog u zemljišnim knjigama, stvarno je pravo koje ne zastarijeva. Sve dok je u zemljišnoj knjizi upisano založno pravo (hipoteka), a osigurana tražbina nije podmirena do dospijeća, založni vjerovnik ovlašten je putem suda ostvariti namirenje iz vrijednosti zaloga.
Pročitajte više → - Radno pravo
Izvanredni otkaz radniku starijem od 60 godina i suglasnost radničkog vijeća
Za radnika starijeg od 60 godina poslodavac ugovor o radu može otkazati samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Ako vijeće suglasnost uskrati ili je izostane, poslodavac je dužan ishoditi nadomjesnu sudsku odnosno arbitražnu odluku; bez toga je izvanredni otkaz nedopušten i radni odnos nije prestao.
Pročitajte više → - Radno pravo
Uzastopni ugovori na određeno i presumpcija ugovora na neodređeno
Presumpcija sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme iz članka 12. stavka 7. Zakona o radu ne nastupa automatski kod uzastopnih ugovora na određeno: ako njihovo neprekinuto trajanje nije prešlo tri godine, a radnik nakon isteka nije nastavio raditi, radni odnos prestaje istekom roka. Prekršajna odgovornost poslodavca ne mijenja radnopravni status radnika glede trajanja radnog odnosa.
Pročitajte više → - Radno pravo
Redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja temeljem niza ranijih upozorenja
Redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja (učestalo i kontinuirano kršenje obveza iz radnog odnosa) može se temeljiti na nizu ranijih pisanih upozorenja i na opravdanom gubitku povjerenja poslodavca. Kada je poslodavac uredno proveo savjetovanje i pribavio suglasnost radničkog vijeća, otkaz je dopušten; kod poslodavca kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće ne traži se dodatno suglasnost sindikalnog povjerenika.
Pročitajte više → - Radno pravo
Teret dokaza neopravdanih izostanaka i uredno vođenje evidencije radnog vremena
Kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja (neopravdani izostanci) teret dokaza postojanja opravdanog razloga je na poslodavcu. Ako poslodavac evidenciju radnog vremena ne vodi uredno i transparentno, te je miješa s evidencijom ulazaka i izlazaka iz zgrade – a svaki izlazak ne znači i neopravdano napuštanje posla – nije dokazao opravdan razlog pa je otkaz nedopušten.
Pročitajte više →